Literaturgespräche in Zagreb - Deutsche Gesellschaft für Kroatistik

ČLANOVI NJEMAČKOGA DRUŠTVA ZA KROATISTIKU NA 38. ZAGREBAČKIM KNJIŽEVNIM
RAZGOVORIMA

Središnjom temom “Hrvatska književnost u europskom kontekstu” u organizaciji Društva hrvatskih
književnika (DHK), od 5. do 8. listopada 2017. godine, održali su se 38. Zagrebački književni razgovori
(ZKR) u prostorijama Društva hrvatskih književnika u Zagrebu.
ZKR su već poznata tradicionalna međunarodna manifestacija koja se redovito održava od 1966. godine.
Do sada je na njima sudjelovalo više od 1000 sudionika – književnika, prevoditelja, lingvista, književnih
kritičara, kulturologa, povjesničara i dr., koji su održali zanimljiva predavanja na – od strane
Povjerenstva ZKR-a – predložene teme.
Profesorica na Katedri slavistike na Sveučilištu u Bambergu, Njemačka dopisna članica Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti i desetogodišnja predsjednica Njemačkoga drštva za kroatistiku, prof.
dr. Elisabeth von Erdmann, na primjeru djela autora Andriane Škunce, Ede Popovića i Roberta
Macfarlane u svom je izlaganju iznijela zanimljiva zapažanja o prirodi kao motivu u engleskoj i hrvatskoj
književnosti koji se razvio u poseban književni žanr pod nazivom Nature Writing.
Slavist i germanist, umirovljeni docent njemačkoga jezika i književnosti te sudski tumač i književni
prevoditelj Tihomir Glowatzky izlagao je o hrvatskoj književnosti na njemačkom tržištu knjiga te
istaknuo da hrvatska književnost tek nakon 2000. godine dobiva pozornost u Austriji i Njemačkoj, a
posebno nakon 2008. kada je Hrvatska bila zemlja partner na Sajmu knjiga u Leipzigu te poslije ulaska u
Europsku uniju što je pridonijelo promociji hrvatske književnosti.
Goran Krnić, predavač hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Oldenburgu, književni znanstvenik,
povjesničar i prevoditelj, istaknuo je da u Njemačkoj postoji 89 studija slavistike, ali ni na jednom nije
moguće upisati samostalno studij kroatistike, nego samo u kombinaciji s nekim drugim kolegijem. Krnić
je predložio da bi bilo izvrsno kada bi se Republika Hrvatska usmjerila na potporu jednom sveučilišnom
središtu u Njemačkoj gdje bi se mogao upisati studij kroatistike.
Lucija Šarčević, predavačica hrvatskoga i srpskoga jezika na Sveučilištu Saarland je, između ostaloga,
obradila temu neujednačenosti naziva predmeta u sklopu kojega se predaje hrvatski književni jezik na
njemačkim visokim učilištima u nizu dvočlanih i/ili tročlanih naziva: hrvatski i srpski jezik; srpski i hrvatski
jezik; bosanski, hrvatski i srpski jezik i sl. Lingvistička sličnost jezika, ne znači i njihovu istovjetnost.
Razlike nisu samo leksičke i fonološke, nego također kulturološke, povijesne i političke naravi. Unatoč
svemu, trebalo bi se studentima omogućiti kvalitetno učenje željenoga jezika.
U nizu zanimljivih izlaganja i diskusija, 38. Zagrebački književni razgovori su pridonijeli osvjetljavanju
položaja i uloge hrvatskoga jezika i književnosti u europskom kontekstu. Utvrđeno je stanje i dane su
svojevrsne smjernice u daljnjem promicanju hrvatskoga jezika i književnosti kako u zemlji tako i izvan
njezinih granica.
Lucija Šarčević